Osnovni principi makrobiotiÄke ishrane
- Treba da jedemo u skladu sa opštim tradicijama. Sve doskora većina svetskog stanovništva imala je ishranu koja je bila zasnovana na integralnim žitaricama i domaćem povrću. Sa veoma retkim izuzecima, ova tendencija je bila univerzalna – bila je zastupljena u uobiÄajenoj ishrani kako istoÄnih tako i zapadnih naroda. U stvari, prve poÄetke korišÄ‡enja žitarica u zrnu kao glavne hrane nalazimo još u vreme same pojave ljudske vrste. Životinjski proizvodi, ukljuÄujući mleÄne proizvode, korišÄ‡eni su reÄ‘e nego danas, obiÄno u vanrednim okolnostima.
- Naša ishrana treba da bude u skladu sa klimom i da joj bude prilagoÄ‘ena. Zbog toga, jelovnik neke osobe koja živi u Brazilu treba da se razlikuje od jelovnika osobe koja živi u Montrealu. Više jin klima severnih krajeva zahteva odabiranje nešto više jang namirnica i stavljanje naglaska na više jang naÄine kuvanja. S druge strane, u tropskim krajevima ravnoteža se održava odabiranjem više jin namirnica, pri Äemu se manje koriste so, pritisak, vatra i drugi više jang elementi u procesu kuvanja. Mi narušavamo prirodni ekološki naÄin hranjenja ako u svoj jelovnik ukljuÄimo namirnice iz klimatskih oblasti razliÄitih od one u kojoj mi živimo. Zbog toga ljudi koji žive u oblasti umerene klime, kad god je to moguće, treba da izbegavaju uzimanje banana, ananasa, citrusnog voća, kafe, zaÄina i drugih proizvoda tropskog porekla. Možemo ipak da saÄuvamo zdravlje i uzimanjem veoma kvalitetnih namirnica koje su uvezene iz oblasti sa klimom sliÄnoj našoj, mada bi bilo idealno da se naša ishrana sastoji većinom od namirnica koje uspevaju u našoj okolini.
- Naša ishrana treba da bude prilagoÄ‘ena godišnjem dobu. Danas većina ljudi tokom Äitave godine ima srazmerno jednoobraznu ishranu; na primer, Äesto jedu sladoled i piju bezalkoholna pića preko zime, a jaja, meso i druge životinjske proizvode po letnjoj vrućini. Naravno da takva ishrana ne omogućava prilagoÄ‘avanje našeg organizma promenama godišnjih doba. Makrobiotika nastoji da stanje našeg organizma dovede u sklad s ovim sezonskim promenama i Äini to na taj naÄin što u hladnim zimskim mesecima stavlja naglasak na više jang namirnice i metode kuvanja, dok je tokom leta u makrobiotiÄkoj ishrani naglasak na više jin, svežim i lako kuvanim namirnicama.
- Potrebno je da, koliko god je to moguće, zasnivamo našu ishranu na namirnicama koje su prirodno dostupne u našem kraju u odreÄ‘eno godišnje doba, odnosno koje možemo prirodno uskladištiti, ne koristeći veštaÄke metode zamrzavanja, konzervisanja ili hemijskog tretiranja radi zaštite od kvarenja. Žitarice, mahunarke, morske alge, fermentisane namirnice kao što su miso i tamari, makrobiotiÄka turšija i ostale namirnice koje u prirodnom stanju mogu da se Äuvaju na hladnom i suvom mestu tokom Äitave godine, treba da saÄinjavaju najveći deo naše ishrane.
- Naša ishrana treba da se razlikuje zavisno i od liÄnih potreba. Pošto je svaka osoba jedinstvena, ne postoji dvoje ljudi koji treba ili mogu da jedu isto. Svaka osoba ima razliÄite potrebe, zasnovane na takvim varijablama kao što su životno doba, godišnje doba roÄ‘enja, ranije navike u jelu, fiziÄka kondicija, vrste aktivnosti i druge. Sve ovo moramo uzeti u obzir kada biramo i pripremamo svoju svakodnevnu hranu.
- Naša hrana treba da ima privlaÄan ukus i lep prirodan izgled. Pomoću makrobiotike možemo lako da održimo svoje fiziÄko, mentalno i duhovno zdravlje. MeÄ‘utim, zdravlje nije krajnji cilj makrobiotike, već samo sredstvo koje nam omogućava da živimo punim životom. Jednostavne, prirodne, integralne namirnice, ako su na odgovarajući naÄin pripremljene i estetski servirane, u stvari najviše prijaju. Na bi trebalo da imamo osećaj da sami sebi uskraćujemo bilo koji poseban ukus ili vrstu namirnica, već da shvatimo da se upravo zahvaljujući makrobiotici naša sposobnost uživanja u razliÄitim ukusima razvija. Naša hrane treba u svako doba da bude ukusna i privlaÄna, i mi treba u njoj da u potpunosti uživamo. Ako to nije sluÄaj ili ako imamo osećaj da nam nešto u našim svakodnevnim obrocima nedostaje, to znaÄi da je naše umeće manjkavo. U tom sluÄaju moramo nastojati da usavršimo svoju tehniku kuvanja.
ZAKLJUÄŒAK: Kao što se iz svega ovoga može zakljuÄiti, makrobiotiÄki naÄin ishrane nije strogo odreÄ‘en i utvrÄ‘en režim ishrane i ne može se nazivati dijetom. On je zasnovan na fleksibilnom prilagoÄ‘avanju našoj sredini koja se stalno menja.
U poÄetku se može uÄiniti da je primena makrobiotiÄkih principa - jina i janga – neobiÄna ili teška. MeÄ‘utim, imajte na umu da bez obzira šta jedete, uvek balansirate ova dva komplementarna i antagonistiÄka elementa u svojoj ishrani ali i u svim drugim aspektima života.
Ako, npr. uzimate suviše soli, vaš će organizam instinktivno tražiti teÄnosti, šećer ili druge jin namirnice. Ova intuitivna sposobnost Äoveka razvija se još pre roÄ‘enja, a nastavlja se tokom Äitavog života. Makrobiotika ustvari teži da usavršava ove intuicije putem svesnog shvatanja poretka u kosmosu odnosno principa jina i janga.
Kada jednom budete u stanju da nabavite i koristite prirodne i zdrave sastojke, da biste pripremili privlaÄne i ukusne obroke, poÄećete da uviÄ‘ate da niste ni na kakvoj dijeti, već da se prosto hranite kako je to priroda odredila Äoveku. Istovremeno, poÄećete da shvatate da je pravilna ishrana kljuÄ ka zdravom, slobodnom i srećnom životu – tajna koja nas oduvek mami da je otkrijemo.
Srodni članci na sajtu:
Preporučeni proizvodi
Soja protein
Proteini su gradivna materija mišića neophodna za pov...
Musli tropic
Musli je još davne 1900.godine smislio švajcarski lek...
Gomasio integralni
Gomasio integralni iz organske proizvodnje.Uz bogatiji ...
Surutka u prahu
Surutka je zdrava i hranljiva namirnica koja nastaje ka...